DOSADAŠNJE VLASTI SU NELEGITIMNE
Izbori određuju tko osvaja vlast na lokalnoj i državnoj razini. Kao takvi izbori predstavljaju najvažnije pitanje o sudbini građana pojedine nacije sa parlamentarnim sustavom demokracije. Postotak odaziva građana određuje legitimnost aktualne vlasti. U Hrvatskoj je trenutačnu vlast odredilo samo 16,7% glasača što ukazuje na nedostatak legitimnosti te vlasti iako je ostvarena legalnim putem.
U članku 1. Ustava Republike Hrvatske stoji sljedeće: “U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.” Ukoliko je vlast ostvarena ostvarena niskim postotkom građana onda logika, statistika i zdrav razum nalažu kako ta vlast nije uistinu proizašla iz naroda, ne pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana te je automatski neustavna iako je legalna po trenutačnom zakonskom okviru.
STATISTIKA I POVIJESNE OKOLNOSTI KAO RAZLOG
S obzirom na statističke rezultate koji proizlazle iz dosadašnje kratke povijesti demokratskih izbora u RH može se jasno zaključiti kako se suočavamo sa problemom poražavajuće niskog odaziva glasača. Također je vidno kako je zastupljenost mladih glasača alarmantno niska u odnosu na dobno starije glasače. Na mladima možda svijet ostaje ali im vlast i time sudbinu trenutačno određuju stariji. U međuvremenu mladi se iseljavaju. S obzirom na kratku povijest demokracije i samostalnosti RH koja je izborena teškim i dugotrajnim Domovinskim ratom očito je kako i dalje prevladavaju neznanja o važnosti demokracije/izbora te zastarjele vrijednosti koje proizlaze iz bivšeg socijalističkog sustava unatoč brojnim žrvtama koje su tu samostalnost i slobodu omogućile. U takvim okolnotima i nedostataku građanskog odgoja i obrazovanja u smislu demokracije potrebno je uvesti obavezno glasanje.
Izmjenom skupa zakona koji bi odredili obavezno glasanje pridonjelo bi se demokratskoj i neposredno ekonomskoj situaciji na sljedeće načine:
- Vraćanjem povjerenja građana u vlasti i javne institucije
- Izgradnjom informiranog i odgovornog glasačkog tijela koje cijeni izborenu samostalnost i demokratski sustav
- Stvarenjem veće i jače podrške vlastima koje su odabrane putem obaveznog glasanja na izborima
- Jačanjem vlasti u donošenju i provođenju zakona kao rezultata podrške većine građana Republike Hrvatske
KAZNE KOJE SE NE MORAJU IZDAVATI
Kazne za neglasanje mogu biti simbolične u iznosu između 50-100 HRK i u praksi se ne trebaju ni izdavati. U Belgiji kao članici EU gdje postoji sličan zakon kazne se kreću u rasponu od 10 do 25 EUR, ali nitko nije dobio kaznu za neglasanje unazad 15 godina dok je odaziv glasača na izborima konstantno visok. Prihodi državnog proračuna koji se eventualno ostvare putem naplata kazni mogu se iskoristiti za izgradnju i održavanje sustava e-glasanja jer ako je internet dovoljno dobar za banke onda je dovoljno dobar i za demokraciju.
