Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa “za” ili “protiv” ili s “da” ili “ne”. Pojam referendum dolazi od osnovne latinske riječi refe čije značenje bi se moglo označiti “kao neodlučna borba ili igra” a riječ referendum označava “riješenu stvar, borbu ili igru”. Nastavi čitati na enciklopediji Wikipedia.
U zadnje vrijeme referendum je kod nas na lošem glasu nakon održavanja Referenduma o ustavnoj definiciji braka u organizaciji kontroverzne udruge U ime obitelji 2013. godine. Gotovo da ne postoji događaj u kratkoj demokratskoj povijesti hrvatske koji je više podijelio mišljenja u javnosti od ovo događaja. Kakvi god bili naši osobni stavovi vezani uz pitanje ustavne definicije braka, ovaj referendum je bio uspješan pa kao takav predstavlja i uspješan oblik demokratske participacije na koji treba gledati kao motivaciju za ponovnu organizaciju referenduma. Također treba uzeti u obzir kako je izlaznost bila samo 37,90% što je definitivno upozorenje da svaka kontroverzna inicijativa može uroditi plodom ukoliko smo pasivni i apatični u političkoj sceni. Drugim riječima moglo bi se konstatirati kako je udruga U ime obitelji bila uspješna upravo zbog toga što imamo previše idiota – ne u smislu udruge kao organizatora nego idiota u smislu svih koji nisu izašli na referendum i time omogućili da referendum uspije.
Drugi pomalo već zaboravljeni referendumi održani u Hrvatskoj su presudili puno važniju sudbinu za čitav narod kao što su Referendum o hrvatskoj samostalnosti koji je održan 1991. godine i Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji iz 2012. godine koji je održan prema Ustavu Republike Hrvatske. Radi se o dva najvažnija pitanja koja su uistinu u potpunosti promijenila povijest i daljnji tijek budućnosti hrvatskog naroda. Održavanje ova dva referenduma svjedoče o ogromnoj prednosti koji pruža demokratski sustav jer su građani bili u mogućnosti preuzeti svoju sudbinu u svoje ruke i većinski se usmjeriti prema novom ili zadržati na starom smjeru.
Postoji puno kritika prema zakonskom okviru vezanim uz proglašavanje i provedbu referenduma, transparentnosti, podrške, uplitanjima politike i crkve i očito postoji puno prostora za poboljšanje ovog alata demokratske participacije. Na nama svima je da se što više uključimo i doprinesemo procesu poboljšavanja svih faktora koji utječu na referendum. Možda veću prijetnju od zakonskih prepreka predstavlja upravo neinformirana javnost o određenim pitanjima pa je od izuzezne važnosti njegovati građanski odgoj i obrazovanje kako nebimo sami sebi naštetili više nego političari i vlade koje tako puno kritiziramo. Ali kako naša kratka povijest sama po sebi dokazuje: referendumi su nam dostupni i trebamo ih (odgovorno) koristiti jer mogu itekako uroditi plodom!